REKOVAC - Andrijana Bradić (14) i Maja Todorović (14), obe iz Rekovca,
postižu poslednjih godina fantastične rezultate na regionalnim i
evropskim takmičenjima u karateu.Ne prođe takmičenje u Srbiji a da njih
dve ne osvoje zlato ili srebro.
Ana i Maja su isto godište i u istom su odeljenju u školi.Žive čak i u
istoj ulici u Rekovcu.Treniraju karate od svoje desete godine.Osim ovoga
zajednički su im uspesi na takmičenjima u karateu.Ne vole da se prave
važne pred drugarima koliko su medalja osvojile u svojoj kratkoj karate-karijeri
ali su zato ponosne na svoje velike i zapažene rezultate.
Prvi trening nam je bio u srednoj školi, prvi trener nam je bio Ognjen
Malenović, to je bilo 2004.godine.Taj instruktor i sada radi u Jagodini
koji nam je mnogo pomogao pri radu i napredovanju.-kaže Ana.
Iako godinu dana nisu išle na takmičenja jer se sekcija karate kluba
Hi-ken u Rekovcu raspala ove dve drugarice su odlučile da ne odustaju od
karatea i uporno su nastavile da se bave ovim sportom ali u drugom gradu.
-Od nas trideset ostalo je samo nas dve koje smo se izdvojile i koje smo
odlučile da nastavimo sa bavljenjem karateom.Na treninge su nas vozili
roditelji i novac smo dobijali jedino od njih.Za to nas opština nije
stipendirala iako smo beležile najbolje rezultate u istoriji Rekovca.U
našem mestu nismo imale priliku da se dalje dokazujemo.Uslovi za rad su
bili očajni.Niko do sada pre nas nije zabeležio ovakve uspehe u karateu
u Rekovcu.Karate je sport koji se slabo novčano isplati, a puno novca
zahteva za obuku i učestvovanja na takmičenjima.Neohodna bi nam bila
novčana pomoć kako bi dalje nastavile sa uspešnim rezultatima .- pričaju
u glas Maja i Andrijana.-
Maja Todorović ističe da bez pomoći porodice ne bi uspela da postigne
ovakve rezultate uz to kaže da su joj najviše pomogli otac Zoran brat
Marko.Posebno je na nju uticaj imao brat koji joj je puno pomogao i
dosta savetovao kada su u pitanju bile konačne odluke o nastavku
bavljenja karateom.
-Porodica me podržavala u tome, najveću podršku sam imala od oca jer sam
s njim išla na sva takmičenja ali brat je bio taj koji me je savetao
kako najbrže i najbolje da dosegnem do velikih rezultata i uspeha.Pored
oca i brata, u svakom trenutku sam imala podršku od svoje majke Vere,
bake Bilje i deke Dragiše, koji su me pre svakog takmičenja zvali
telefonom i pružali poršku i nadu da ću osvojiti medalju-
I Ana je izdvojila svoju porodicu kao važnu podršku.Mama Borka, otac
Milan i mlađi brat Aleksandar
-Porodica je od početka bila uz mene.Kada sam počela da se bavim
karateom uvek su bili tu da me podrže.Proslavljali su osvojene medalje
sa mnom i hrabrili su me kad sam gubila.
Ove dve drugarice su ponosne i na svoje uspehe.Većinom su ekipne a
2006.godine nastupale su i na Balkanskom prvenstvu u Grčkoj.Od silnih
medalja ih boli vrat, a sa diplomama prosto ne znaju šta će da rade.Za
samo nekoliko trenutaka ceo sto je bio prenatrpan diplomama i
zahvalnicama koje su dobile na raznim takmičenjima u Srbiji i
inostranstvu.
-Moj najveće uspeh je bio treće mesto na državnom prvenstvu u Srbiji.Na
memorijalnom kupu Dragan Radovanović Pjer osvojila sam zlato u
kategoriji – kate.Osvojila sam i drugo mesto na regionalnom takmičenju u
Kragujevcu.Osim tih odličja osvojila sam preko dvadeset medalja i
ogroman broj zahvalnica.
Andrijana Bradić može se pohvaliti bogatom kolekcijom odličja sa raznih
takmičenja kako u zemlji tako i u inostranstvu.Andrijana se može posebno
pohvaliti uspehom za reprezentaciju Srbije kada je osvojila peto mesto
na
Najveći uspeh mi je bio kada sam osvojila treće mesto u SCG u državnom
mestu i drugo mesto u regionu na takmičenju u Kragujevcu.
Nabrojiću vam sve medalje na međunarodnim takmičenjima u Srbiji i
Mađarskoj koje sam osvojila poslednje dve godine.:- 1.mesto na
Međunarodnom takmi-čenju u Beogradu, 2.mesto u regionu u katama
pojedi-načno.Srebrna medalja na Saveznom takmičenju Srbije i Crne Gore u
Beogradu. 5.mesto na Balkanskom prven-stvu u reprezentaciji Srbije i
Crne Gore u Grčkoj 2007. godine.Zlato u Beogradu - Centralna, zapadna i
južna Srbija - kate.
I Maja i Andrijana žele da nastave da se bave karateom.Školu i treninge
uspevaju sa lakoćom da usklade.Obe su odlični đaci i posle osnovne škole
upisaće srednje, jer im je posle škole najvažniji karate.Andrijana želi
da posle osnovne škole upiše kriminalistiku dok je Maja i dalje
neodlučna kada je u pitanju izbor srednje škole.Zadovoljne su
dosadašnjim uspesima i nadaju se da će se u budućnosti potruditi da
osvoje još bolje rezultate kojima će zaseniti ne samo Srbiju već i
Evropu.